Jedan od najznačajnijih praznika posvećenih Presvetoj Bogorodici poznat je i kao Velika Gospojina. Praznik Uspenja Presvete Bogorodice, obeležava se 28. avgusta po gregorijanskom kalendaru, odnosno 15. avgusta po julijanskom kalendaru.
Slobodno se može reći da je u pitanju praznik, koji je jedan od najznačajnijih praznika u pravoslavnom kalendaru i posvećen je uznesenju Presvete Bogorodice na nebo.
Praznik Uspenje Bogorodice jedan je od 12 velikih praznika pravoslavne crkve, i često se naziva letnja slava, jer se proslavlja u vreme kada se završava žetva i kada se priroda priprema za zimu.
Veruje se da je na ovaj dan Bogorodica preminula, ali je njen život nastavljen u nebeskom carstvu. Prema predanju, kada je Bogorodica umrla, svi apostoli, osim Tome, bili su prisutni na njenoj sahrani. Kada se apostol Toma kasnije pojavio, hteo je da se oprosti od Bogorodice, ali kada su otvorili grobnicu, njenog tela nije bilo. Veruje se da je Bogorodica uznesena na nebo, te da je njeno telo oslobođeno od truljenja.
U Srbiji, Velika Gospojina se slavi sa velikim poštovanjem, a posebno svečano je u Novom Bečeju, gde se svake godine održava tradicionalni vašar i manifestacija Velikogospojinski dani. Takođe, ovaj praznik je slava mnogih porodica i crkava širom Srbije.
Crkva na ovaj dan blagosilja grožđe kao simbol plodova koje je Bogorodica donela čovečanstvu kroz rođenje Hrista. Velika Gospojina je posna slava, što znači da se na taj dan i dan pre njega posti, a na sam dan slave je običaj da se ne jede ništa dok se ne prelomi slavski kolač.
Velika Gospojina u Grčkoj
U Grčkoj, praznik Uspenje Presvete Bogorodice, poznat kao Dekapentavgoustos (15. avgust), jedan je od najznačajnijih verskih praznika u godini i praznuje se širom zemlje.
Mnoge crkve širom Grčke posvećene su ovom događaju, a na praznik se održavaju liturgije i litije. Takođe, ovaj dan je i državni praznik u Grčkoj, tako da su sve državne institucije zatvorene, ali i većina prodavnica.
Postoji mnogo lokalnih festivala širom Grčke koji se odvijaju na ovaj dan ili tokom sedmice koja mu prethodi. Ovi događaji, poznati i kao panajiri, što je ekvivalent vašarima u Srbiji, često uključuju muziku, ples, hranu i piće, kao i litije. Panijiri privlače kako lokalno stanovništvo, tako i turiste.
U mnogim mestima u Grčkoj se običaj blagosiljanja grožđa takođe praktikuje na ovaj Praznik, u skladu sa tradicijom pravoslavne crkve. Mnogi Grci ovaj praznik često koriste i kao priliku za posetu porodici i prijateljima, te se vraćaju u svoja rodna mesta kako bi ga proslavili.
Jedno od najpoznatijih mesta za hodočašće u Grčkoj je ostrvo Tinos, na kome se nalazi crkva posvećena Bogorodici. Hiljade ljudi svake godine dolaze na ovo ostrvo da se poklone ikoni Bogorodice, koja je poznata po svojim čudotvornim svojstvima.
Običaji za Veliku Gospojinu
Bogat različitim verovanjima i običajima, Velika Gospojina je praznik koji je duboko ukorenjen u pravoslavnoj veri i mnogim kulturama koje tu veru dele.
Na Veliku Gospojinu se blagosilja grožđe u crkvi, simbolizujući plodove koje je Bogorodica donela čovečanstvu kroz rođenje Isusa. Grožđe se nosi u crkvu na osvećenje, a nakon toga se deli među prisutnima.
U nekim delovima Srbije, postoji običaj da se na Veliku Gospojinu pravi obruč od vrbovih grana, kroz koji prolaze svi prisutni. Veruje se da ovaj običaj donosi zdravlje i blagoslov.
Uoči Velike Gospojine se posti. Ovaj dan je vreme za duhovno pročišćenje i pripremu za praznik.
Uspenje Presvete Bogorodice ili Velika Gospojina je često povod za razne proslave i vašare. Ovi događaji donose radost i zajedništvo među ljudima, dok se istovremeno odaje počast Bogorodici.
U nekim krajevima naše zemlje postoji verovanje da će vreme koje vlada na Veliku Gospojinu biti pokazatelj kakvo će vreme biti tokom zime.
Budući da se Velika Gospojina slavi u vreme kada se završava žetva, to Praznik simbolično obeležava kraj leta i početak nove sezone. Upravo to je vreme kada se slavi život i blagoslovi koje nam Bog pruža kroz prirodu.
Kao Praznik posvećen smrti Bogorodice i njenom prelasku iz ovog sveta u nebesko carstvo, Velika Gospojina je i simbol prelaza i promene, i podseća nas na večni život koji nas čeka nakon smrti.