Ko su ziloti manastira Esfigmen?

Podeli

Pravoslavni hrišćanski pokret, čiji se pripadnici rukovode istinitim pravoslavljem, poznat je kao zilotizam. U tom smislu se ziloti drže konzervativnih stavova po pitanju Crkve i protive se ne samo ekumenizmu, već i uvođenju modernizacije u zvaničnu Crkvu. Rukovode se iskonskom verom Hristovom, iako ima i onih koji ih karakterišu kao “pravoslavne fundametaliste”.

ziloti, ziloti monasi, ziloti hrišćani, manastira Esfigmen, esfigmen atos, sveta gora esfigmen, sveta gora monasi
Pexels: cottonbro studio

Naziv pokreta vezuje se za grčku reč koja se slobodno prevodi kao revnitelj, pa su ziloti poznati i kao revnitelji.

Posebno su ziloti na Svetoj Gori aktivni. Osnovan tokom desetog veka, manastir Esfigmen je njihov glavni centar i slobodno se može reći da je taj manastir postao sinonim za zilote.

Iako nema sumnje da su ziloti često kritikovani i to najpre zbog rigidnih stavova, ali i odbijanja da prihvate promene u Crkvi, istina je da pripadnici ovog pokreta smatraju sebe čuvarima iskonske pravoslavne tradicije i branitelje vere od onoga što oni vide kao svojevrsnu jeres i modernizam.

I mada je uloga zilota u savremenom pravoslavlju često na meti kritika i rasprava, ni u kom slučaju se ne može poreći da ziloti na Svetoj Gori ipak imaju uticaj na duhovni život čitave pravoslavne zajednice.

Manastir Esfigmen

Smešten na severoistočnoj obali Atosa, manastir Esfigmen  je jedan od svetogorskih manastira, koji je osnovan u 10. veku.

Istorija ove Svetinje je bogata i burna. Manastir je pretrpeo brojne napade i razaranja tokom vekova, ali je uvek uspevao da opstane i da nastavi misiju koju ima u duhovnom smislu.

Manastir Esfigmen je polovinom prošlog veka postao uporište zilotskog pokreta. Tada je grupa monaha jednostavno odbila da prihvati zvanične odluke Vaseljenske patrijaršije, koje su se primarno ticale uvođenja novog kalendara, ali i učešća u ekumenskom dijalogu sa drugim hrišćanskim crkvama.

I upravo od tada, Esfigmen funkcioniše kao monaška zajednica koja je odvojena od ostatka Svete Gore.

Ziloti u Esfigmenu žive asketskim životom, te su posvećeni molitvi, ali i postu i radu. Zapravo ziloti na Svetoj Gori odbacuju sve ono što smatraju modernim uticajima i maksimalno se trude da očuvaju i tradicionalni način života i duhovnost u iskonskom smislu.

Takođe, manastir Esfigmen je poznat po izuzetno strogoj disciplini, a muškarci koji ne dele stavove manastirskog bratstva ga ne mogu posetiti, prosto zato što monasi to odbijaju da dozvole.

Ziloti značenje

Smatraju se konzervativnim, odnosno tradicionalističkim pokretom unutar pravoslavlja. Najjednostavnije bi bilo reći da se oni protive apsolutno svim promenama u okviru Crkve, koje se mogu posmatrati kao odstupanje od izvornih učenja i dogmi.

Glavni protivnici zilotskog pokreta su:

  • ekumenizam
  • dijalog sa drugim hrišćanskim crkvama
  • modernizacija liturgije i crkvenog života

Ziloti smatraju veruju da je trenutno aktuelna Crkva u velikoj meri “izgubila svoj put”, te da bi trebalo učiniti sve što je potrebno kako bi se vratila izvornim pravoslavnim vrednostima.

Vrlo često su njihovi stavovi okarakterisani kao kontroverzni, pa izazivaju podele u okviru pravoslavne zajednice širom sveta. Ziloti su često optuživani čak i za fanatizam, ali i za ekstremizam i netoleranciju. Međutim, oni sebe smatraju braniteljima iskonske pravoslavne vere i čuvare pravoslavlja, što i dokazuju svojim asketskim načinom života i neprihvatanjem modernih trendova u različitim aspektima.

Otkud ziloti na Svetoj Gori?

Dugu istoriju imaju ziloti na Svetoj Gori, budući da su se prvi pripadnici ovog pokreta tamo pojavili još tokom 18. veka, i to kao reakcija na tadašnje pokušaje reformi u okviru zvanične Crkve.

Zilotski pokret je polovinom prošlog veka značajno dobio na snazi i to onda kada je grupa monaha manastira Esfigmen odlučila da odbije tadašnje zvanične odluke Vaseljenske patrijaršije.

Zbog tog raskola došlo je i do podele na Svetoj Gori i tako je manastir Esfigmen postao svojevrsni centar zilotskog pokreta. Takođe, ziloti su uspeli da privuku istomišljenike iz drugih svetogorskih manastira, ali i iz manastira van te monaške teritorije u Grčkoj.

Iako su često na meti kritika i to najpre zbog radikalnih stavova, nema sumnje da ziloti igraju i te kako značajnu ulogu u očuvanju izvorne Crkve, ali i u očuvanju duhovnosti, te tradicionalnih vrednosti pravoslavlja.


Podeli

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *