Jedan od gradova Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Severne Irske je i Edinburg. Ujedno je to i glavni grad Škotske, koja se graniči sa pomenutom Kraljevinom i ima izlaz kako na Atlantski okean, tako i na Severno i Irsko more, te moreuz poznat kao Severni prolaz, preko koga su Irsko more i Atlantski okean povezani.

Edinburg leži na reci Fert ov Fort, na prostoru doline Lotijan.
Iako je Edinburgh glavni grad Škotske, on nije i najveći grad. Zapravo se po površini koju zauzima nalazi na drugom mestu u zemlji, a prethodi mu Glazgov.
Po podacima iz 2022. godine, u užem gradskom jezgru Edinburga živelo je nešto više od 500 hiljada, a u širem području grada oko 900 hiljada ljudi.
Kratka istorija Edinburga
Danas je Edinburg prepoznat kao izuzetno značajan grad Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Severne Irske u finansijskom smislu, budući da je na visokom, drugom mestu na tom području. Ispred njega se, kao primaran finansijski centar nalazi London.
Prema rezultatima sprovedenih istraživanja, utvrđeno je da je još u toku trećeg milenijuma pre Hrista područje na kome se danas nalazi Edinburgh bilo naseljeno. U vreme rimske ekspanzije, Edinburg je bio pod vlašću Rima, ali su tu obitavali i Votadini. U pitanju je jedno od keltskih plemena, da bi kasnije to područje zauzeli anglikanski osvajači.
Počev od 854. godine je zabeleženo korišćenje današnjeg naziva grada. Pretpostavka je da je nekadašnji Din Edin postao Edinburg po Edinu, koji je bio princ Nortambrije, jedne od anglosaksonskih kraljevina. U bukvalnom prevodu Edinburg znači Edinova tvrđava ili Edinovo utvrđenje, jer je termin sačinjen od dva pojma i to Edin i burg, a u značenju utvrđenje, odnosno tvrđava.
Status kraljevskog grada Edinburgh stiče u prvim decenijama 12. veka. Zahvaljujući kralju Davidu Prvom Škotskom je grad stekao taj status, te dobio pravo da se u njemu vrši proizvodnja, ali i da se održavaju sajmovi i druge privilegije.
Pred kraj 13. i početkom narednog veka, Edinburg je postao izuzetno značajan centar trgovine na škotskom tlu. Polovinom 15. veka, kada je na čelu zemlje bio kralj Džejms Treći od Škotske, postao je i prestonica zemlje.
I mada je i dalje bio centar u administrativnom smislu, zbog aktuelnih političkih događaja tokom 18. veka i nakon potpisivanja Akta o uniji sa Engleskom, Edinburg gubi značaj koji je u prethodnom periodu imao.

Šta videti u Edinburgu?
Nalik Rimu, i Edinburg je grad na sedam brežuljaka. Nedaleko od Kastl Roka (engl. Castle Rock), uzvišenja na kome se i nalazi Edinburški zamak, nalazi se sedam uzvišenja, gde je i formirano moderno jezgro grada.
Neke od najpoznatijih turističkih atrakcija Edinburga su:
Ulica Kraljevska milja je, bez imalo sumnje najpoznatija gradska ulica, na čijim krajevima se nalaze Edinburški zamak, sa jedne i palata Holirudhaus, sa druge. Ulica odgovara dužini škotske milje i duga je 1.810 metara. Obuhvata ukupno šest oblasti, a posebno je zanimljivo obratiti pažnju na arhitekturu u brojnim pasažima i prolazima duž ulice.
Edinburški zamak je najpoznatija turistička atrakcija i simbol grada. Nalazi se na uzvišenju Kastl Rok i odatle se pruža fascinantan pogled na ceo Edinburgh. Svakog dana, izuzev nedeljom, odnosno na dan Božića i Veliki petak u 13 sati po lokalnom vremenu se ispred zamka odvija vrlo zanimljiv događaj poznat kao One O`clock gun. Počev od 1861. godine je tradicija da se ispaljuje top, ali danas je to rafalna paljba, što je svojevrsna turistička atrakcija.
Muzeji Edinburga – Nacionalni muzej Škotske, Škotska nacionalna galerija i Muzej Edinburga, samo su neki od muzeja u glavnom gradu Škotske. Posebno je zanimljiv, po mnogo čemu jedinstven, Muzej detinjstva.
Na vrhu brda Kalton (engl. Calton Hill) nalazi se nekoliko spomenika. Upravo zahvaljujući njima je Edinburg postao poznat i kao Atina Severa. Osim Napoleonovog spomenika, tu se nalazi, pored ostalih atrakcija i i Nacionalni spomenik, koji je posvećen stradalima tokom Napoleonovih ratova. Po mišljenju mnogih turista, ovaj spomenik nalikuje atinskom hramu Partenon. Ipak, zbog činjenice da deluje nedovršeno, često je predmet kritika.
Vrtovi u ulici Princes (engl. Princess street) se smatraju svojevrsnom granicom između Starog dela Edinburga i Novog dela grada. Sačinjeni su od dva dela i zauzimaju površinu veću od 150 hiljada kvadrata.

Zanimljivosti o Edinburgu
- Počasti Škotske ili Škotski krunski dragulji najpoznatiji su eksponati izloženi u Edinburškom zamku. Izuzev krune, čine ih i državni mač i žezlo. Smatraju se na tlu čitave Kraljevine i Škotske najstarijim kompletom krunskih dragulja.
- U Edinburškom zamku nalazi se i Kamen sudbine. Deo je postavke Krunske sobe i značajan je bio za krunisanje. Nalazio se sve do 1996. godine u Londonu, kada je vraćen u Edinburški zamak, čiji je danas deo stalne postavke.
- Tokom posete Edinburškom zamku, turistima se nudi i mogućnost obilaska vojnog zatvora, ali i omanjeg groblja na kome su sahranjeni vojni psi. Takođe, tu je i Škotski nacionalni ratni muzej.
- Na mestu na kome se danas nalaze Vrtovi u ulici Princes, tokom srednjeg veka je najverovatnije bilo mesto, na kome je donošena odluka o tome da li se neka žena bavila veštičarenjem.
- Film o Hari Poteru sniman je u Edinburgu. Danas se, kao svojevrsna turistička atrakcija nudi tura vožnje vozom iz filma. Budući da je veliko interesovanje, to je uglavnom potrebno kartu rezervisati i po nekoliko meseci unapred.
- U toku božićnih praznika, u Vrtovima u ulici Princes nalazi se Zimska zemlja čuda. Tada tu funkcioniše i takozvano Edinburško oko, kako se naziva 33 metra visok panoramski točak, ali i klizalište i božićni sajam.
- Stari deo Edinburga deo je UNESCO liste svetske kulturne baštine.