Na dan 06. decembra 345. godine, kada je imao oko 75 godina, u gradu Mira, u antičkoj oblasti Likije, danas u Turskoj, preminuo je episkop Nikola, koji je ostao upamćen i kao Nikola Miriklijski.
Upravo u spomen na taj dan se obeležava i Sveti Nikola.
Crkve i vernici koji poštuju gregorijanski kalendar praznuju spomen na Svetog Nikolu svake godine 19. decembra. Sa druge strane, crkve koje poštuju julijanski, ali i reformisani Milankovićev kalendar, kao što je Grčka pravoslavna crkva recimo, spomen na ovog sveca obeževaju 13 dana ranije, odnosno 06. decembra.
Veruje se da štiti i studente i trgovce, ali i siromašne i pekare. Neretko se može čuti i da je Sveti Nikola zapravo u našoj tradiciji Božić Bata, dok se u zapadnoj kulturi njegov lik poistovećuje sa Deda Mrazom.
U crkvenom kalendaru SPC je Sveti Nikola crveno slovo i nepokretan je praznik, što znači da se svake godine obeležava istog datuma.
Osim ovog praznika, Srpska pravoslavna crkva obeležava i praznik koji nosi naziv Letnji Sveti Nikola i to 22. maja. Zapravo je u pitanju praznik koji se obeležava u spomen na dan kada su 1087. godine prenete mošti Svetog Nikole iz Mire u italijanski grad Bari.
Sveti Nikola slava
Nije tajna da je Sveti Nikola zaštitnik mnogih porodica širom naše zemlje, pa se po broju slavara nalazi u samom vrhu.
Mnoge crkve i manastiri posvećeni su ovom Svecu, koji je i zaštitnik Grčke i Rusije. Takođe se veruje da štiti moreplovce i ribare, ali i decu, te ljude koji su oklevetani, dok je i zaštitnik grada Amsterdama.
Podaci iz prve polovine prošloga veka pokazuju da da je polovina stanovnika glavnog grada naše zemlje slavila Svetog Nikolu kao krsnu slavu.
Sveti Nikola običaji
U određenim delovima naše zemlje se Sveti Nikola dočekuje. U praksi to znači da se slavska trpeza postavlja veče uoči Praznika, odnosno da se gosti oko trpeze okupljaju već oko ponoći i tako se simbolično dočekuje slava, a slavlje se produžava i na naredni dan.
Takođe, u pojedinim delovima Srbije je bio prisutan običaj koji je bio omiljen mališanima, a za koji se veruje da se dovodi u vezu sa Božić Batom. Naime, mališani bi veče uoči Svetog Nikole pred vratima ostavljali svoje čizmice. Podsećanja radi, u to doba se znalo kada počinje zima, pa je neretko tog dana bilo i snega i zato su deca nosila čizmice.
Razlog zbog koga su ostavljali čizmice ispred vrata jeste što je bilo prisutno verovanje da će Sveti Nikola obići i njihovu kuću i ostavi deci slatkiše. Sutradan bi mališani izlazili da vide šta im je ovaj Svetac ostavio u čizmicama.