Dan kada su pripadnici jedne nacije i naroda izuzetno ponosni je i dan kada se organizuje vojna parada. Osnovni cilj koji takva vrsta svečanosti ima jeste da se na delu iskaže snaga jedne nacije.
I dok su u prošlosti ljudi zaista bivali i te kako ponosni na taj dan, čini se da su danas mišljenja ljudi po tom pitanju ipak podeljena.
Svakako da ima i danas država u kojima ljudi sa nestrpljenjem iščekuju dan kad je vojna parada. Jedna od takvih zemalja, bez sumnje je i Grčka. Veliki broj Grka okuplja se tog dana na atinskim ulicama, kako bi proslavili i na taj način jedan od najznačajnjih dana u istoriji zemlje.
- Šta znači ime Sofija?
- Ko su Bunjevci i da li su Bunjevci Hrvati?
- Gde se može videti polarna noć?
- Šta se radi sa stvarima pokojnika?
- Gde kupiti zbirke za Malu maturu?
Najveća vojna parada
Iako se danas, najpre Narodna Republika Kina, trudi da, čini se nadmaši „rekord“ koji su Sovjeti postigli, najveća vojna parada ikada bila u je održana u Moskvi, odmah po završetku Drugog svetskog rata.
U pitanju je događaj koji je istorijski upamćen i kao Parada pobede ili Parada pobednika, navodi engleska „Wikipedia“.
Nakon što su konačno uspeli da poraze nacističke nemačke snage, Sovjeti su u Moskvi 1945. organizovali događaj koji ostaje upamćen ko najveća vojna parada do sada, mada po veličini ipak može da joj parira i savremena vojna parada u Kini.
Oko dve sedmice nakon što je nacistička vojska poražena, dana 24. juna 1945. godine na Crvenom trgu u Moskvi defilovalo je 40.000 vojnika i 1.850 vojnih vozila, kao i druge opreme koje je sovjetska vojska imala u tom trenutku na raspolaganju.
Zanimljivo je pomenuti da su simbolično na pastuvima bele i crne boje jahala dvojica generala, maršal Georgij Žukov i maršal Konstantin Rokosovski. Upravo oni su bili ti koji su u formalnom smislu bili zaduženi da sa sovjetske strane prihvate predaju nemačkih nacističkih snaga.

Vojna parada u Srbiji
U vreme kada je Srbija bila kraljevina, na dan 14. marta 1884. godine prvi put je donet ukaz, koji je propisano održavanje ovakvih događaja, piše „Lobi-info.rs“, pozivajući se na Ministarstvo pravde kao izvor. Tim ukazom je bilo definisano da se državni praznici obeležavaju širom zemlje, a da tamo gde postoje vojni garnizoni i vojska treba da bude održana i vojna parada u Srbiji.
Kao jedna od najznačajnijih do sada održanih pominje se vojna parada u Beogradu 1904. godine. Tada je povod bilo krunisanje srpskog kralja, koga je narod od milošte zvao kralj Pera, a zapravo Petra Prvog iz porodice Karađorđević.
Nakon nje, po značaju i veličini, izdvaja se vojna parada u Beogradu koja je održana dana 27. oktobra 1944. godine. Povod je bio obeležavanje dana kada su u Beograd umarširali partizani.
Tokom postojanja Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije bile su održavane vojne parade na Dan republike, svake godine 29. novembra i 22. decembra, kada je obeležavan Dan JNA (Jugoslovenska narodna armija). Osim u Beogradu, organizovane su bile i parade u svim gradovima širom zemlje, u kojima su postojali značajni vojni garnizoni.
Počev od 1957. godine jedino je ostala vojna parada u Beogradu kao značajan događaj tog tipa i organizovana je za Prvi maj. Svake pete godine, po tadašnjoj odluci koja je doneta 1965. godine, bile su organizovane parade povodom Dana pobede, odnosno u znak pobede nad fašizmom.
Kadkakozasto.com / B.A.
