Da su mnogi ljudi prikriveni voajeri, svidelo se to nekome ili ne, dokaz su i rijaliti programi, koji su osvojili svet. Decenijama unazad reality program je jedan od najzastupljenijih televizijskih formata.
I koliko god da oni trezveniji napadaju takvu vrstu televizijskog formata, popularnost rijaliti programa ni u Srbiji ni u svetu ne jenjava.
Iako se rijaliti pripisuje onima koji baš nemaju dobar ukus, prava istina je mnogo nezgodnija, jer odgovor na pitanje zašto ljudi vole rijaliti programe zahteva mnogo dublje razumevanje ljudi kojima je takva vrsta programa postala sve u životu. Zato i navodimo da je upravo to dokaz da su mnogi ljudi, koji uživaju u takvim prorgamima, potencijalni voajeri, ali i oni koji su zapravo duboko nesrećni zbog ličnog života, pa na taj način žele da, makar na kratko od njega i pobegnu.

“Odoh u rijaliti!”
Verovatno su mnogi imali prilike da čuju da je sve više običnih ljudi kojima uopšte nije strano da se prijave za jednu takvu vrstu programa.
Kratka rečenica “Odoh u rijaliti” postala je mnogima sinonim za beg od svakodnevnog života.
Mnogo je razloga za takvu odluku, ali i za onu da neko izdvoji vreme kako bi gledao šta drugi ljudi, njemu ili njoj potpuno nepoznati, rade u nekom prostoru, koji je posebno odabran za konkretni reality.
- Koja su najveća grčka ostrva?
- Koji su najskuplji parfemi na svetu?
- 10 najboljih frizura za žene preko 50 godina
- Šta znači „lean“ u sportskom klađenju?
- Gde se nalazi Volos?
Privlačnost reality programa
Kao primaran razlog za toliku popularnost ovakve vrste televizijskog i internet formata navodi se potreba ljudi da iz prikrajka posmatraju živote drugih ljudi, a da u isto vreme nemaju obavezu da u njihovim životima i uzmu učešće. Na osnovu toga će moći da upoređuju učesnike rijaliti programa i njihov život sa sopstvenim životom.
Iako je savim jasno da oni to čine potpuno nesvesno, istina je da je to jedan od primarnih razloga za toliku popularnost reality programa širom sveta. U tom smislu se može reći da ljudi koji uživaju u takvim prorgamima zapravo imaju skrivenu potrebu za voajerizmom.
Budući da su takvi programi pažljivo koncipirani, kako bi izazivali vrlo intenzivne emocionalne reakcije, to gledaoci često sa nestrpljenjem očekuju naredno uključenje. U međuvremenu čak njihove misli mogu biti usmerene na učesnike konkretnog programa, iako ih uopšte ne poznaju. Ali samim tim što imaju prilike da posmatraju preko ekrana šta oni rade, gledaoci počnu i da osećaju određenu vrstu bliskosti sa učesnicima. Takav „odnos“ može da donekle ispuni emotivnu prazninu koju gledaoci osećaju u ličnom životu, iako to zapravo uopšte nije realno.
Na kraju krajeva, rijaliti prorgami na poseban način predstavljaju i beg od ličnog života i svakodnevice. Iako to ne može da bude naravno nikakvo opravdanje, činjenica je da mnogi ljudi koji preferiraju da gledaju takve programe zapravo imaju krajnje neispunjen, pa čak i nesrećan život, tako da je rijaliti program njihov način za beg od stavrnosti i svakodnevice.
Kadkakozasto.com /B.A.
