Kako je nastao plišani meda?

Podeli

Gotovo da nema deteta koje nije imalo bar jednu lutku plišanog mede. Oni su bili prvo što bismo ubacili u kofer ako se spremamo za put. Da li vaš plišani meda i danas ponosno sedi na vašem krevetu ili je udobno smešten u ormanu dok čeka da vam nostalgija proradi pa da ga opet zagrlite?

Pre nego što ga ponovo uzmete u ruke saznajte nešto više o vašoj omiljenoj igrački.

plisani meda
pixabay

Istorija krpenih igračaka

Verovali ili ne, postoje dokazi iz egipatskih grobnica da su Stari Egipćani koristili krpene životinje u verskim ritualima. U srednjevekovnoj Evropi igračke životinja od tkanine su se koristile tokom performansa mirakul (liturgijska drama iz srednjeg veka).

Krpene igračke su počele masovno da se proizvode u domovima početkom XIX veka, a pravile su se od tkanine i punile su se slamom. Industrijska revolucija je napravila plišanog medu kakvog mi danas znamo. Naime, tada je došlo do komercijalne proizvodnje krpenih životinja koje su se pravile od raznih materijala kao što su pamuk i pliš. Plišani meda kakvog mi danas poznajemo nastao je ranih godina XX veka.

Zanimljivo je da su plišane mede izmišljene skoro istovremeno u SAD i Nemačkoj.

Kako se rodio plišani meda u SAD?

Sad stižemo do najzanimljivijeg dela. Da li ste se ikad zapitali po kome je Teddy Bear ili plišani meda dobio ime? Ni manje ni više nego po 26. američkom predsedniku Teodoru Ruzveltu, kojeg su njegovi bliski prijatelji zvali Tedi.

Ova zanimljiva priča desila se 1902. godine tokom Ruzveltovog lova u Misisipiju. Naime, američki predsednik nikako nije mogao da pogodi ni jednu životinju dok je lov trajao. Tako da su njegovi domaćini uhvatili medveda i vezali ga kako bi predsednik dobio mogućnost da ubije životinju tokom tog dana. Međutim, 26. američki predsednik je odbio da puca na medveda koji je vezan.

Ovaj događaj je odmah oslikan u vidu karikature u Vašington postu od strane Kliforda Kenedija Berimena. Nekoliko nedelja potom Moris i Roz Mičtom, prodavci iz Bruklina, napravili su plišanu igračku i nazvali je Teddy Bear. Njihov novi proizvod bio je u izlogu izložen pored pomenute karikature iz Vašington posta. Amerikanci su odmah poludeli za ovom igračkom, a bračni par iz Bruklina je zaradio na tome više od milion dolara.

plisani meda kako je nastao
pexels

Prvi plišani meda u Nemačkoj

U Nemačkoj je krojačica sa invaliditetom, Margarita Štajf, 1903. godine u svojoj fabrici mekanih igračaka stvorila plišanog medu. Bila je veoma strastvena pri izradi dečijih igračaka. „Samo najbolje je dobro za decu“, bila je njena uzrečica pri kreiranju novih igrački.

Margarita je bolovala od dečije paralize, pa zbog toga nije mogla da pokreće noge, a imala je problema i u korišćenju desne ruke. Međutim, i pored teškoća koje je imala, želela je da bude samostalna žena koja sama zarađuje.

Počela je da radi u jednoj sobi u kući njenih roditelja. Zato što joj je posao išao izuzetno dobro, Štajfova je ubrzo zaposlila još par krojača. Jednog dana 1879. godine ona je slučajno u jednom časopisu videla skicu za pravljenje plišanih slončića. U početku ih je poklanjala kupcima koji su uzimali jastuke, ali su ubrzo postali popularna dečija igračka, tako da ih više nije poklanjala.

Već je 1880. godine imala veoma razvijenu proizvodnju plišanih igrački. Ubrzo su se umiljatom plišanom slončiću pridružile plišane kamile, svinje, konji, magarci, majmuni, miševi i žirafe. Njenom plišanom zoo vrtu će se posle dvadesetak godina pridužiti i medved.

Njen prvi medvedić imao je dugme u levom uhu i to će uskoro postati zaštitni znak Mede Štajfa. Do izbijanja Prvog svetskog rata Margarita je uspela da proda milione plišanih meda u Nemačkoj, Velikoj Britaniji i SAD. Inače, ove prve mede iz radionice Štajf dostižu milionske cene na aukcijama širom sveta.

Plišani meda kao luksuzna roba

Danas postoje Štajf medvedići različitih cena, ali ako hoćete luksuz oni vam pružaju i to. Postoji i medvedić koji se pravi pomoću zlatnih niti i njegova cena dostiže 25.000 dolara. Sastoji se, verovali ili ne od 125-karatnog zlata i ima dva safira umesto očiju, a dugme za nos mu je od zlata, baš kao i zaštitno dugmence u levom uhu. Naravno punjeni su luksuznom vunom. Ovo je ipak ograničena serija i samo je 125 takvih medvedića napravljeno ikada.


Podeli

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *