Po čemu je Arača poznata?

Podeli

Na putu između Novog Bečeja i obližnjeg Novog Miloševa nalazi se Arača. Tačnije, ruševine svetinje, izgrađene u romaničkom stilu arhitekture tokom srednjeg veka.

Po čemu je Arača poznata?
Soros bona

Od Novog Bečeja je manastir Arača udaljen tek nešto više od deset kilometara. Pod zaštitom nadležnih institucija se kao Spomenik kulture od izuzetnog značaja nalazi od 1948. godine.

Prema karakteristikama gradnje i ukrasa, Arača crkva podseća na franjevačke. Osim tesanog kamena, za gradnju su korišćeni i opeka i mermer, što jasno ukazuje na njenu monumentalnost.

Istorija crkve u Arači

Smatra se da je tokom 11. veka na mestu, na kome danas postoje ostaci crkve Arača, takođe postojala svetinja, koja je srušena. Upravo na njenim temeljima je samo vek kasnije izgrađena crkva čije ruševine danas možemo videti nadomak Novog Bečeja.

Kada su vršena iskopavanja 1879. godine, otkrivena je i godina gradnje, odnosno nadgrobna ploča iz 12. veka. Bogato ukrašena prepletanom trakom, ta ploča je vekovima skrivala prikaz donatora i svetitelja.

Za godinu gradnje uzima se 1230., ali je samo pet decenija kasnije ova svetinja najpre opljačkana, a zatim i potpuno uništena.

Ćerka bosanskog kralja Stefana Drugog Kotromanića, Jelisaveta Kotromanić Anžujska, koja je bila udata za kralja Ugarske i Poljske, Lajoša Prvog zaslužna je za obnovu crkve Arača. Zbilo se to 1370. godine, kada je crkvi dodat i toranj, izgrađen u gotičkom stilu arhitekture.

Despotovo imanje

Iako se ne može reći sa sigurnošću, smatra se da je kralj Žigmund Luksemburški posedovao imanje na kome se nalazila Arača. Crkva je najverovatnije i tada postojala, a on je imanje početkom 15. veka dao na poklon srpskom despotu Stefanu Lazareviću.

Najverovatnije je to imanje kasnije bilo u posedu srpskog despota Đurđa Brankovića, a zatim ga on poklanja Pavlu Birinjiju. Nakon toga je istorija svetinje i imanja manje-više nepoznata.

Međutim, postoje podaci da se srpsko stanovništvo iz okoline 1551. godine okupilo upravo u blizini manastira Arača. Tada su zajedno odlučili da ustanu protiv turskih snaga, a oni su u znak odmazde spalili crkvu, čije ruševine i danas svedoče o njenoj velelepnosti.


Podeli

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *