Promenljivost vremenskih prilika i ozbiljnost koju promene vremena sa sobom nose, dovode i do potencijalnih opasnosti. I ne mislimo samo na opasnost od oluja i ciklona, već i na pojavu potencijalno rizičnih oboljenja.
Nepogode koje su zahvatile centralnu Evropu, uključujući razorne poplave izazvane ciklonom Boris, očekivano su otvorile mnoga pitanja. Jedno od njih tiče se i različitih rizika po zdravlje stanovništva, na područjima koja su pogođena poplavama.
Jedan od najvećih potencijalnih rizika koji prati takve nepogode odnosi se i na pojavu zaraznih bolesti, među kojima je posebno opasna po zdravlje leptospiroza kod ljudi. U pitanju je bakterijska infekcija, koja i te kako može biti opasna, pa čak i fatalna ako se ne prepozna i, naravno ako se ne leči na vreme.
Zapravo se leptospiroza često javlja u područjima pogođenim poplavama, kada voda preplavljuje staništa glodara, budući da su oni glavni prenosioci ove bolesti.
Iako je rizik od infekcije veći u ruralnim sredinama, u kojima je i neposredni kontakt sa prirodom intenzivniji, ne mogu biti izuzeti od rizika zaraze ni stanovnici gradskih sredina, koje su pogođene obilnim poplavama.
Šta je leptospiroza?
Zarazna bolest koju izazivaju bakterije iz roda Leptospira, leptospiroza može biti izuzetno opasna. Treba imati na umu i to da bakterija koja je izaziva važi za vrlo otpornu, te može obitavati kako u vodi i blatu, tako isto i u zemljištu. I baš zato se njena pojava vezuje za poplave i generalno, za vlažno okruženje.
Kao najčešći prenosioci ove infekcije izdvajaju se glodari i to prvenstveno pacovi, mada i drugi sisari mogu biti prenosioci – psi, stoka i divlje životinje. Zapravo životinje nose bakteriju u svojim bubrezima, pa je prirodnim putem izbacuju u životnu sredinu kroz urin, te na taj način i kontaminiraju okolinu.
Kada voda usled poplava jednostavno preplavi staništa zaraženih životinja, ta bakterija vrlo lako uđe u vodene tokove, lokve i tlo, a tamo može danima da opstane.
Do infekcije kod ljudi dolazi prilikom kontakta sa vodom i zemljištem koji su kontaminriani, ali i prilikom kontakta sa mokraćom zaraženih životinja. Zapravo bakterija u ljudsko telo ulazi kako kroz oštećenu kožu, odnosno ogrebotine ili rane, tako isto i kroz sluzokožu očiju, nosa i usta. Sve to dalje znači da čak i minimalan fizički kontakt sa kontaminiranom vodom i te kako može da dovede do zaraze.
Kada se javlja leptospiroza?
Slobodno se može reći da je leptospiroza kod ljudi svojevrsna sezonska bolest. Najčešće se javlja u periodima obilnih kiša i poplava, prosto zato što voda omogućava širenje bakterije u prirodnom okruženju. Poplave koje je izazvao ciklon Boris u Evropi sa pravom su izazvale zebnju od pojave leptospiroze.
Generalno govoreći, najveći rizik od pojave leptospiroze je upravo neposredno posle poplava, odnosno onda kada se ljudi vraćaju u svoje domove i kada pokušavaju da ih očiste.
Leptospiroza simptomi
Uopšteno, simptomi leptospiroze mogu biti vrlo raznovrsni i često mogu da podsećaju na simptome gripa, što i te kako može da oteža dijagnostiku.
Važno je znati da je period inkubacije, to jest vreme od momenta infekcije pa do javljanja prvih simptoma, od svega par dana pa do dve sedmice. Ponekad čak i duže.
Lako se može desiti da u ranim fazama bolest prođe gotovo neopaženo. Međutim, ako se na vreme ne leči, leptospiroza može poprimiti vrlo ozbiljan tok.
Neki od potencijalnih simptoma leptospiroze uključuju:
- visoku temperaturu
- groznicu
- glavobolju
- bolove u mišićima (naročito u nogama i leđima)
Sem njih, leptospiroza može biti praćena i bolovima u očima, a može se javiti i osetljivost na svetlost. Kod nekih pacijenata se javlja i osip, ali i žutilo kože, što je znak oštećenja jetre.
Vremenom, kako bolest napreduje, mogu se javiti i mnogo ozbiljniji simptomi, kao što su različiti problemi sa funkcionisanjem bubrega, zatim oštećenja jetre, pa čak i meningitis. U pojedinim slučajevima, kod pacijenata se može razviti i vrlo teška forma bolesti, koja je poznata kao Weilova bolest. Tada čak može doći do pojave unutrašnjeg krvarenja, te do otkazivanja organa i smrti.
Upravo zbog toga je izuzetno važno da simptomi budu prepoznati na vreme i da se zatraži pomoć stručnjaka. Svakako da rana dijagnostika, te adekvatno lečenje u velikoj meri mogu da smanje rizik od komplikacija, ali i od potencijalno fatalnog ishoda.
Kako sprečiti leptospirozu?
Kombinaciju dobre higijene, izbegavanja kontakta sa kontaminiranom vodom i pravilne zaštite pri radu u poplavljenim područjima su najbolji način za sprečavanje zaraze.
Svakako da je prvi, a ujedno i najvažniji korak maksimalno izbegavanje kontakta sa vodom za koju se sumnja da je kontaminirana. Budući da u većini slučajeva nakon poplava voda jeste kontaminirana, to je vrlo važno nositi odgovarajuću zaštitnu opremu, kao što su rukavice, čizme i zaštitne naočare.
U slučaju da ipak dođe do kontakta sa kontaminiranom vodom, preporuka je temeljno pranje ruku, ali i kože i bilo kojih delova tela koji su bili izloženi. Sem toga, naročito je važna redovna dezinfekcija svih onih površina koje su bile kontaktu sa potencijalno kontaminiranom vodom. Podrazumeva se da je najbolje ne koristiti vodu ukoliko pre toga nije propisno dezinfikovana.