U istočnom i jugoistočnom delu Starog kontinenta nalazi se poluostrvo, koje je tokom istorije igralo značajnu ulogu u stvaranju Evrope kakvom je danas možemo videti. Balkansko poluostrvo ili, jednostavno samo Balkan naziv duguje istoimenom planinskom masivu. Planina Balkan je na teritoriji poznata i pod nazivom Stara planina, a proteže se i preko teritorije susedne Bugarske, pa sve do Crnog mora.

Pored toga što čini značajan deo Evrope, Balkansko poluostrvo je i svojevrsni kulturni region Starog kontinenta, po mnogo čemu specifičan.
Balkansko poluostrvo omeđeno je tokovima reka Dunav i Sava na severu, dok se Sredozemno more nalazi na jugu. U zapadnom delu Balkana su Jadransko i Jonsko more, dok su Crno, Egejsko i Mramorno u istočnom, odnosno jugoistočnom delu.
Balkansko bure baruta
Prilično je izvesno da su mnogi imali prilike da čuju da je Balkan bure baruta. A da bi se bolje razumelo odakle ta krilatica vodi poreklo, mora se poznatavi duga i burna istorija Balkanskog poluostrva, ali i mentalitet ljudi koji na tom području žive.
Opšteprihvaćeno mišljenje jeste da odrednica balkansko bure baruta ili bure baruta Evrope, zapravo datira iz prvih decenija prošloga veka. Tačnije iz perioda pre početka Prvog svetskog rata.
Ali pre nego što pomenemo atentat na nadvojvodu Ferdinanda, koji je izveo Gavrilo Princip u Sarajevu i koji se smatra direktnim povodom za izbijanje Prvog svetskog rata, trebalo bi da se vratimo u doba kada su Turci vladali Balkanskim poluostrvom. Tek tako se može bolje razumeti i zašto je Balkan bure baruta.
Vekovima unazad i to najpre zbog pozicije koju zauzima, Balkan je bio na meti Velikih sila. Nekada su se za prevlast na tom području borile i Austrougarska, Ruska imeprija i Nemačko carstvo, ali i Otomansko carstvo, zatim Kraljevina Italija i Ujedinjeno Kraljevstvo. Svako sa svoje strane doprineo je formiranju Balkana takvog kakav jeste.
U novijoj istoriji, druge Velike sile imale su uticaja na Balkansko poluostrvo. A nije tajna ni da je rat protiv viševekovne osmanske vlasti počeo upravo na tom području, osnivanjem Filiki heterije, zajednice koja je okupljala hrabre grčke i srpske ustanike, koji su želeli da svoj narod konačno oslobode viševekovnog turskog jarma.
Balkan je bure baruta
Mnogi su upoznati sa činjenicom da je nakon događaja koji se odigrao u Sarajevu izbio Veliki rat. Zapravo je tada Gavrilo Princip izvršio atentat na nadvojvodu Ferdinanda.
Globalno posmatrano, bio je to sukob između Slovena na Balkanu i možne austrougarske sile. Nakon ultimatuma koji je tadašnja Austrougarska dala Srbiji, a koji ona nije prihvatila u potpunosti, taj događaj je iskorišćen za početak Prvog svetskog rata.
Podsećanja radi, iako se tadašnja Srbija mahom saglasila sa svim zahtevima austrougarskog ultimatuma, jedna tačka je bila sporna i Srbija nju nije prihvatila. Bila je to tačka pod rednim brojem šest, u kojoj se zahtevalo uključivanje austrougarskih stručnjaka u istragu koja je vođena u vezi sa atentatom.
Srbija je smatrala da je mešanje stranog faktora u tu istragu suprotno Ustavu i da bi na taj način bio prekršen suverenitet zemlje. Međutim, Austrougarska je upravo to i iskoristila da započne Veliki rat, koji je odneo nebrojeno žrtava.
Da je bure baruta eksplodiralo bilo je svima jasno. Istorijski je poznato da su se i druge Velike sile uključile u taj sukob.
Druga strana Balkana
Mnogo toga se dešavalo tokom istorije, a što je oblikovalo Balkan i narode koji na tom području žive. Svima nam je dobro poznata ideja o ujedinjenu nekoliko balkanskih naroda u državu koja je bila poznata kao Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija.
I dok su nekoliko decenija svi oni živeli u miru i slozi, dotle su se odigrali neki događaji koji su doveli do krvoprolića i sukoba koji su obeležili noviju istoriju Balkana. Ali kako vreme prolazi i rane leči svaki narod kako zna i ume, tako se u novijoj istoriji sve više govori o ideji pomirenja među balkansmim narodima. A kada se govori, to se i pokazuje na delima, pa prava balkanska duša, prijateljska i topla može da se vidi i u novijoj istoriji. Sve to budi nadu da će Balkanci, poznati po temepramentnosti, ali i empatiji i ljudskosti, konačno uspeti da žive u miru i slozi.
