Zašto je Herodot Otac istorije?

Podeli

U današnjem gradu Bodrumu u Turskoj, a tada Halikarnasu, glavnom gradu oblasti Karija, u Maloj Aziji, poznatom po čuvenom mauzoleju, rođen je Herodot. Tako barem navode antički spisi.

Zašto je Herodot Otac istorije?

Najverovatnije je rođen 484. godine pre Hrista, a smatra se da je preminuo oko 425. godine pre naše ere.

Budući da je uzeo učešće u borbi protiv tiranina po imenu Ligdamid, koji je u to vreme vladao Halikarnasom, Herodot biva prinuđen na izgnanstvo. Zajedno sa porodicom odlazi na grčko ostrvo Samos. Iako nije poznato koliko dugo je boravio na tom ostrvu, pretpostavlja se da je to ipak bio duži vremenski period.

Pošto je pomenuti tiranski vladar svrgnut, vraća se u svoj rodni grad.

Odlazak u Atinu

U međuvremenu je Herodot otputovao i u Atinu, što je odigralo izuzetno značajnu ulogu u njegovim istorijskim istraživanjima. Pored toga što je imao priliku da podrži vojskovođu Perikla, dok neki izvori navode i da je sa njim drugovao, Herodot je takođe tokom boravka u Atini upoznao i brojne znamenite stanovnike toga grada.

Kako se pridružio kolonistima iz Atine, koji su osnovali grad Turij, na području Južne Italije, to je Herodot svoj mir pronašao u novoosnovanom gradu.

Iako ne postoje precizni podaci o godini njegove smrti, ali ni o tome u kom tačno gradu je ispustio dušu, najzastupljenije je mišljenje da je to bilo oko 425. godine upravo u gradu Turij.

Ko je Otac istorije?

Uzevši u obzir da je upravo on bio prvi, koji je sistematski pristupio različitim istorijskim temama, u vezi sa kojima je sprovodio i brojna istraživanja, to i jeste razlog zbog čega je Herodot Otac istorije.

Rimski državnik, ali i besednik i filozof po imenu Marko Tulije Ciceron zaslužan je za to što je Herodot i proglašen Ocem istorije (lat. Pater historiae). Tačnije, on je bio prvi koji ga je tako nazvao.

Sva saznanja do kojih je dolazi tokom putovanja, pretočio je u pisanu reč. Pored toga što je obišao veći deo Drevne Grčke, Herodot je posetio i brojne lokacije, koje su bivale poprišta borbi između starogrčke i persijske vojske.

Iako su gotovo sva njegova putovanja značajna, među onima koja su najviše ostavila traga i u njegovim delima, posebno se izdvajaju tri.

Najpre ono tokom koga je imao prilike da se upozna bolje sa mestima, mahom naseljenim grčkim stanovništvom i to kako na obalama Crnog mora, tako isti i na području drevnih regija Trakija i Skitija, te grada Mileta na maloazijskom tlu. Drugo značajno putovanje, koje je i te kako ostavilo traga na Herodotovo stvaralaštvo jeste u Egipat, a treće kada je posetio Istok, te se bolje upoznao kako sa vavilonskom, tako isto i sa persijskom kulturom.

Zanimljivosti o Herodotu

  • Tokom boravka u Atini, Herodot je pored ostalih, drugovao i sa čuvenim antičkim pesnikom, Sofokleom.
  • Svoje delo nazvao je Istoriai (starogr. Ιστορίαι), što u slobodnom prevodu sa starogrčkog znači Pripovesti ili Povesti. Lično je Herodot naveo da je to svojevrsno izlaganje, odnosno istorijski dokazi, nastali kao rezultat brojnih istraživanja, u kojima je uzeo učešće (starogr. ἱστορίης απόδεξις) Iako se ne zna kada je tačno to delo nastalo, pretpostavka je da je pisano u različitim periodima, a da ga je autor završio neposredno pre smrti.
  • Herodotova Istoriai obihvata ukupno 9 knjiga i nudi uvid u mnoge značajne događaje toga doba, ali i u odnose koje je Antička Grčka imala sa ostalim zemljama.
  • Lična zapažanja predstavljaju osnovni izvor koji je Herodot uzeo prilikom sastavljanja ovih spisa.
  • Delo je napisano na jonskom dijalektu starogrčkog, a karakteriše ga lako čitljiv stil, iako u određenim segmentima nije baš u potpunosti poštovan i hronološki redosled opisanih događaja.
  • U svom delu, Herodot ne iskazuje pristrasnost, već sa distance govori i o svom i o narodima koji se smatraju neprijateljskim.
  • Interesantno je da u svom delu nudi informacije i o tome kako se pripadnici kog naroda ponašaju prema hrani.

Podeli

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *