Zašto posetiti Ohridsko jezero?

Podeli

Iako je letovanje u Grčkoj ili nekoj drugoj zemlji jedan od najčešćih izbora naših turista, trebalo bi možda uzeti u obzir i letovanje na Ohridu.

Pixabay / geowrold

Grad koji se nalazi na teritoriji Republike Severne Makedonije pozicioniran je na obalama Ohridskog jezera. I upravo je Ohridsko jezero razlog zbog koga sve veći broj ljudi bira da letnji odmor provede na ovoj destinaciji.

Osnovne informacije o Ohridskom jezeru

Ukupna površina ovog prirodnog jezera je nešto manja od 360 kvadratnih kilometara. Ohridsko jezero se nalazi na teritoriji dve zemlje i to Republike Severne Makedonije i Republike Albanije.

Zbog svoje površine spada među veća jezera na tlu Evrope, a smatra se svakako najvećim na području Balkana. Procenjeno je da čak do 289 metara doseže najveća dubina ovog jezera, koje je okruženo planinama. Samo Ohridsko jezero jezero nalazi se na 695 metara nadmorske visine.

ohrid
Pexels / Tamara Jovic

Grad Ohrid

Poznati su podaci koji navode da je tokom trećeg veka pre Hrista Ohridsko jezero bilo poznato kao Belo jezero ili Lihnidsko, a da je sam grad Ohrid nosio antički naziv Lihnidos. Takođe je poznato da je na tom jezeru u prvim decenijama 10. veka Sveti Naum podigao manastir, o čemu svedoči njegovo Žitije. Kako je vreme odmicalo, te je rimska vojska zauzela ovo područje, Ohrid sve više dobija na značaju. Uzevši u obzir da se nalazio na značajnom trgovačkom putu, antički Lihnidos je vremenom postao i prestonica tadašnje provincije, koja je nosila naziv Novi Epir.

Ohrid je igrao značajnu ulogu u širenju hrišćanskog učenja, a o čemu svedoči i bogato sakralno nasleđe. Takođe je za istoriju ovog grada na teritoriji Republike Severne Makedonije značajno i to što je krajem 10. i početkom 11. veka upravo Ohrid bio grad u kome je stolovao car Samuilo.

Ohrid i Ohridsko jezero danas

Mnogo je razloga zbog čega su Ohrid i Ohridsko jezero toliko tražena destinacija, kada je u pitanju turistička ponuda Republike Severne Makedonije. Neretko se događa i da turisti koji ipak odaberu letovanje u Grčkoj svrate u odlasku ili u povratku i na Ohridsko jezero.

Većina njih je saglasna sa time da Ohridsko jezero u velikoj meri podseća na more, tim pre što je njegova dužina veća od 30 kilometara. Na jezeru postoji značajan broj plaža, tako da se procenjuje da ih je čak više od 20.

Uz to, oko jezera se nalazi i bogato kulturno i istorijsko nasleđe, pa nije ni čudno što su i grad i istoimeno jezero uvršteni na Listu svetske kulturne baštine UNESCO-a još 1980. godine.

Crkva Svete Sofije izgrađena tokom 11. veka, potom crkva Svetog Jovana Kanea i crkva Svetog Klimenta, te Svetog nauma u blizini Ohrida tek su neki od sakralnih objekata, po kojima je ovaj deo teritorije Republike Severne Makedonije poznat.

Ne treba zaboraviti ni to da je ova destinacija nadaleko znana i po odličnoj gastronomskoj ponudi.

ohridsko jezero
Pexels / Ljupco Dzambazovski

Zanimljivosti o Ohridu i Ohridskom jezeru

  • Jedinstveni ekosistem, u kome postoji značajan broj reliktnih i endemskih vrsta, kako biljnih, tako i životinjskih, karakteriše ovo područje.
  • Čak 40 reka su deo sliva Ohridskog jezera. Odt og broja 17 reka je na teritoriji Republike Severne Makedonije, dok ih je na teritoriji Republike Albanije 23 ukupno.
  • Smatra se da je još u periodu neolita ovo područje bilo naseljeno.
  • Prosečna dubina Ohridskog jezera se procenjuje na 144 metara.
  • Učenici Svetih Ćirila i Metodija, Sveti Kliment i Sveti Naum su počeli da šire hrišćanstvo upravo na području Ohrida.
  • U vreme vladavine srpskog cara Dušana Silnog ribolov je bio posebno razvijen na području Ohridskog jezera.
  • Prvi hotel koji se smatra modernim je na ovom području otvoren 1926. godine. Najpre je nosio naziv Splendid, da bi dve godine kasnije njegov naziv bio promenjen u Srpski kralj.
  • Sve do 1246. godine su Srbi i Bugari vladali Ohridom.
  • Iako su poznati širom sveta, ohridski biseri zapravo uopšte nisu prirodni. A ono što je posebno zanimljivo pomenuti jeste da tajni recept za njihovu izradu čuvaju članovi dve porodice koje tu žive. Ohridski biseri se zapravo pripremaju od ljušture ohridske pastrmke, a nisu produkt bisernih školjki, kao što mnogi misle. Članovi porodica Talev i Filer vekovima neguju tradiciju izrade ohridskih bisera, a sve to je praćeno legendom, u kojoj se pominje neki ruski imigrant, koji je u davna vremena živeo na obalama Ohridskog jezera i koji je zaslužan za to što ove porodice danas znaju tajnu izrade bisera na takav način.

Podeli

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *