Pitanje da li Kanada može postati 51. država Sjedinjenih Američkih Država postalo je aktuelno nakon nedavne izjave novog predsednika SAD-a Donalda Trampa.
Tramp je, poznat po kontroverznim i provokativnim izjavama, sugerisao da bi spajanje ove dve države donelo koristi i jednoj i drugoj strani, posebno uzevši u obzir geografski položaj, ekonomske potencijale i zajedničke interese. Ova izjava podigla je prašinu na međunarodnoj sceni, izazvavši debatu među političkim analitičarima, akademicima i u široj javnosti.
Kanada i SAD su dve susedne zemlje koje dele najdužu kopnenu granicu na svetu, bez većih kršenja pravila duž iste. Iako obe zemlje imaju slične političke i kulturne vrednosti, njihove razlike u istorijskom razvoju i nacionalnom identitetu, bile su uvek jasne. Uprkos tome, američki predsednici su tokom istorije povremeno izražavali želju za pripajanje Kanade SAD-u, što je uvek nailazilo na otpor kanadskog društva, koje ponosno čuva svoj suverenitet.
Trampova izjava dolazi u trenutku kada su SAD i Kanada suočene sa izazovima koji zahtevaju usklađeniju saradnju. Globalne promene, poput ekonomskih kriza, klimatskih promena i rastuće kineske hegemonije, dodatno komplikuju odnose u Severnoj Americi. Pitanje potencijalnog pripajanja Kanade SAD-u postavlja se ne samo kao politička spekulacija, već i kao refleksija trenutne geopolitike.
Iako su Kanađani uglavnom skeptični prema ideji gubitka suvereniteta, postoji interesovanje za raspravu o tome šta bi hipotetički savez mogao značiti. Da bismo razumeli mogućnosti i posledice takvog scenarija, potrebno je analizirati istorijski kontekst, trenutnu geopolitiku i pravne prepreke.
Kako je nastala Kanada?
Kroz istoriju je Kanada izgrađena na temelju kulturne raznolikosti i regionalne autonomije. Pre dolaska Evropljanja, na teritoriji današnje Kanade živela su raznolika domorodačka plemena, poznata po bogatoj kulturnoj tradiciji i dubokoj povezanosti sa prirodom. Prvi evropski kontakt sa ovim delom Severne Amerike dogodio se u 16. veku dolaskom Francuza i Britanaca, koji su osnovali kolonije poput Nove Francuske i Nove Škotske.
Francuska je bila dominantna sila u severnoameričkom regionu sve do sredine 18. veka, kada je Sedmogodišnji rat završen Pariškim mirom 1763. godine. Ovim sporazumom Francuska je ustupila teritorije istočno od reke Misisipi Velikoj Britaniji, uključujući i današnju Kanadu. Britanska dominacija označila je početak razvoja Kanade kao posebne političke jedinice u okviru Britanske imperije.
Osnivanje Kanade kao konfederacije odigralo se 01. jula 1867. godine kada su britanske kolonije Nove Škotske, Nju Branzvika i provincije Kanada (koja je kasnije podeljena na Kvebek i Ontario) ujedinjene u Domion Kanade. Ovaj proces bio je motivisan ekonomskim interesima, potrebom za zajedničkom odbranom i željom za većom autonomijom unutar britanskog sistema.
Kanada je nastavila da širi svoje teritorije dodavanjem novih provincija i teritorija, postepeno povećavajući svoju autonomiju od Britanije. Ključni koraci ka potpunom suverenitetu uključivali su usvajanje Statuta Vestminstera 1931. godine i patriaciju Ustava 1982. godine, čime je Kanada postala potpuno nezavisna država.
Kome je pripadala i kome pripada Kanada danas?
Tokom svoje istorije, Kanada je prelazila iz ruku u ruke evropskih sila pre nego što je postala deo britanske imperije. Nakon što je Francuska izgubila svoje kolonije u Severnoj Americi, Kanada je postala britanska teritorija, ali su njeni stanovnici zadržali mnoge francuske kulturne elemente, posebno u Kvebeku.
Tokom 19. i 20. veka, Kanada je bila ključni deo Britanskog carstva, s tim što su joj postepeno odobravane veće autonomne ovlasti. Nakon Prvog svetskog rata, Kanada je stekla pravo da vodi sopstvenu spoljnu politiku, što je dodatno potvrđeno Statutom Westminster. Drugi svetski rat dodatno je učvrstio kanadski identitet, budući da je zemlja igrala značajnu ulogu u savezničkim naporima.
Danas Kanada pripada Kanađanima i funkcioniše kao parlamentarna demokratija i ustavna monarhija. Formalno, kralj Čarls III je šef države, ali njegova ovlašćenja su zapravo ceremonijalna. Praktičnu vlast imaju premijer i Parlament. Kanada je takođe članica G7, NATO-a i Komonvelta, što potvrđuje njen nezavisni status na međunarodnoj sceni.
Međutim, ekonomski, politički i kulturni odnosi sa SAD-om igraju ključnu ulogu u životu Kanade. Sporazumi poput NAFTA-e i USMCA osiguravaju tesnu trgovinsku saradnju, dok geografska bliskost dodatno povezuje dve zemlje.
Da li je moguće pripojiti Kanadu SAD-u?
Iako su Kanada i SAD bliski saveznici, pripajanje Kanade SAD-u nosi brojne izazove. Prvo, kanadski Ustav ne predviđa jednostavan mehanizam za spajanje sa stranom državom. Takva odluka zahtevala bi saglasnost svih provincija i teritorija, što je politički gotovo nemoguće.
Drugo, kanadski identitet snažno je povezan sa razlikovanjem od SAD-a. Kanađani su ponosni na svoje univerzalno zdravstveno osiguranje, strožu kontrolu oružja i multikulturalnu politiku, koje se često suprotstavljaju američkim vrednostima. Gubitak ovih karakteristika verovatno bi izazvao veliki otpor među kanadskom populacijom.
Sa geopolitičke tačke gledišta, pripajanje Kanade SAD-u značajno bi promenilo ravnotežu moći na globalnom nivou. Rusija, Kina i EU verovatno bi se protivile takvom scenariju, jer bi povećao američku dominaciju. Isto tako, takav potez izazvao bi napetosti u NATO-u i Komonveltu.
Ekonomija bi takođe igrala ključnu ulogu. Iako bi integracija mogla doneti koristi u vidu ujedinjene trgovinske politike i zajedničkog tržišta, razlike u oporezivanju i javnim uslugama otežale bi usklađivanje. Uz to, prirodni resursi Kanade, poput nafte i vode, postali bi ključna tačka spora.
Na kraju, pitanje pripajanja Kanade SAD-u više je hipotetičko nego praktično. Iako političke izjave poput Trampove mogu podstaći diskusiju, stvarni proces bio bi suviše komplikovan i kontroverzan da bi se ostvario u dogledno vreme.