Kada je nastala Vrnjačka banja?

Podeli

Danas poznata kao jedna od najposećenijih destinacija u Srbiji, Vrnjačka banja važi za najpoznatije, ali i najstarije banjsko lečilište u našoj zemlji.

Kada je nastala Vrnjačka banja?
Screenshoot YouTube/Arhiva_Snimaka

Opština Vrnjačka banja nalazi se na teritoriji Raškog okruga Republike Srbije. Zauzima površinu od oko 240 kvadratnih kilometara, a na njenoj teritoriji nalazi se ukupno 14 naselja.

Sama Vrnjačka banja nalazi se na nadmorskoj visini od 217 metara. Najbliže mesto je Trstenik, od koga je deli tek nešto više od 10 kilometara, dok je od Kraljeva udaljena oko 25, a od prestonice naše zemlje oko 200 kilometara.

Zahvaljujući svojoj pozicioniranosti, Vrnjačka banja važi i za vazdušnu banju, čemu najpre doprinosi blizina planine Goč, koja je nadvisuje.

Kratka istorija Vrnjačke banje

Prema otkrivenim ostacima, još u periodu između 2. i 4. veka je na području današnje Vrnjačke banje postojalo lečilište. Kada su vladali tim područjem, Rimljani su i te kako znali za lekovite termomineralne vode ove banje, pa je tada tu postojalo Aqua Orcinae, lečilište mahom za rimske vojnike. Upravo zahvaljujući novčićima iz rimskog perioda, ali i drugim artefaktima došlo se do tog otkrića, pa se sa razlogom Vrnjačka banja smatra najsatrijim lečilištem u Srbiji.

Kasnija istorija vezana je za period turske vladavine tim prostorima. Turski aga koji je vladao teritorijom na kojoj se danas nalazi Novi Pazar izdao je tokom 18. veka naredbu da se celokupna borova šuma, koja se na području Banje nalazila, iseče.

Kako ta narodna priča navodi, razlog je bio vezan za obljubu njegove žene. Naime, aga je jednom prilikom razapeo svoj šator u toj šumi, ali je neko uspeo da njegovu ženu obljubi, pa je aga besan zbog tog čina, naredio da se cela šuma poseče. Po legendi, ostao je samo jedan bor i baš o to drvo se i obesio seoski knez, kako veli legenda, zbog sramote. Sve do 30-ih godina prošloga veka taj bor je postojao u Vrnjačkoj banji.

Modernizacija ovog lečilišta odigrala se u drugoj polovini 19. veka. Tačnije 1868. godine, kada je Vrnjačka banja dobila i prvu turističku organizaciju ne samo u Srbiji, nego i na području celog Balkana, što je pravi raritet.

Vrlo brzo posle toga počinju turisti da dolaze u ovo lečilište, a 30-ih godina prošlog veka je Vrnjačka banja bila među najposećenijim mestima u zemlji.

Često se može pročitati da je Sokobanja najstarija u našoj zemlji, ali je to ipak Vrnjačka banja.

Mineralne vode Vrnjačke banje

Ukupno je postojalo sedam izvora u Vrnjačkoj banji i to:

  • Snežnik
  • Borjak
  • Slatina
  • Beli izvor
  • Jezero
  • Topla voda
  • Vrnjačko vrelo

Iz pojedinih izvora se voda flašira, dok se drugi koriste za svhe lečenja, a neki od njih više nisu u upotrebi.

Smatra se da lekovite vode sa izvora Vrnjačke banje pomažu obolelima od dijabetesa, ali i osobama koje imaju čir na želucu ili na dvanaestopalačnom crevu, te onima koji imaju oboljenje mokraćne bešike ili mokraćnih puteva. Takođe se smatra da će benefite od terapija ovom vodom imati i osobe koje imaju oboljenje žične kese i žučnih puteva, kao i oni koji su preležali žuticu i osobe koje pate od hronične upale želuca i creva.

Vrnjačka banja zanimljivosti

  • Kosta Petrović, koga su zvali Rakica, prvi je Vrnjčanin koji je otvorio u Vrnjačkoj banji kafanu, nazvanu Narodna gostionica.
  • Most ljubavi jedan je od mostova koji prolazi preko Vrnjačke reke. Ljubav između učiteljice Nade i oficira Relje opisana je u pesmi Desanke Maksimović, a Most ljubavi vremenom je postao prava turistička atrakcija. U njegovoj blizini se turistima prodaju i katanci sa ključićem, koji bi trebalo da zakače na ogradu ovog mosta, kako bi simbolično zaključali svoju ljubav za sva vremena. Ključić se, prema tradiciji, baca u Vrnjačku reku.
  • U Beogradu je 30. decembra 1933. godine zvanično osnovano Društvo prijatelja Vrnjačke banje.

Maskota takmičenja “Igre bez granica”, koje su bile održane 1990. godine bio je vrabac nazvan Gočko. Danas se on nalazi u samom centru Vrnjačke banje i jedan je od njenih simbola.

  • Manifestacija po kojoj je ovo mesto poznato najpre je Vrnjački karneval, koji je međunarodnog karaktera. Odmah zatim i takmičenje u najdužem poljupcu, ali muzički festival, simbolično nazvan Love Fest i Festival filmskih scenarija Vrnjačka banja.
  • U Vrnjačkoj banji se može videti i spomenik Pavlu Mutavdžiću, koji je začetnik turizma u Banji.
  • Dvorac Belimarkovića u Vrnjačkoj banji okarakterisan je kao nepokretno kulturno dobro od velikog značaja i pod zaštitom je Zavoda za zaštitu spomenika kulture Kraljevo. Izgrađen je u drugoj polovini 19. veka, odnosno u periodu između 1882. i 1887. godine. Vlasnik ovog zdanja bio je general Jovan Belimarković, inače namesnik srpskog kralja Aleksandra Obrenovića, koji je u to vreme bio maloletan i jedan od ministara u vreme vladavine kralja Milana Obrenovića. Za gradnju je korišćen beli mermer, koji je dopreman iz rudnika u vlasništvu pomenutog generala. Rudnik se nalazio u neposrednoj blizini Banje, na obroncima Goča. Danas u ovom zdanju funkcioniše Zavičajni muzej Vrnjačke banje.

Izuzev Mosta ljubavi, na Vrnjačkoj reci postoje i:

Most Ko to tamo peva (posvećen Danilu Bati Stojkoviću)

Most Daljinar

Most matematike

Most Spomenar

  • U Vrnjačkoj banji se nalazi i Japanski vrt, a poseta Banji bez šetnje Vrnjačkom promenadom je gotovo nezamisliva.
  • Letnja pozornica u Vrnjačkoj banji počev od 2010. godine nosi naziv po velikanu srpskog glumišta, Danilu Bati Stojkoviću. Od 2022. godine posetiocima je na rapsolaganju i njegova Spomen soba, koja se nalazi u okviru ovog čuvenog vrnjačkog amfiteatra.
  • U centralnom parku Vrnjačke banje nalazi se i lavirint, koji je sačinjen od četinara. Staze u okviru ovog prirodnog lavirinta duge su oko 1.100 metara.
  • Nedaleko od Vrnjačke banje nalaze se i dva značajna srpska srednjevekovna manastira i to Ljubostinja i Žiča.

Podeli

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *