Jedan od pokretnih praznika kako u pravoslavnoj, tako isto i u katoličkoj crkvi je i Uskrs ili Vaskrs. Praznik koji slavi rođenje Gospoda našeg Isusa Hrista važi i za najradosniji hrišćanski praznik.
Sa reformom kalendara i pojavom Julijanskog, odnosno Gregorijanskog, stvari oko računanja datuma Uskrsa su, reklo bi se, malo zakomplikovale.
Ipak, postoji, na svu sreću objašnjenje, koje je i sasvim logično i vrlo jasno. A možete saznati i koja su 2 simbola Vaskrsa.
Međutim, mnogi ljudi koji baš i nisu upućeni u ovu tematiku, olako uzimaju sve te informacije i zaboravljaju da je Vaskrs najradosniji hrišćanski praznik te da zaista tog dana nema mesta nikakvoj raspravi, a posebno ne onoj o tome kako se čestita Uskrs i da li se kaže Uskrs ili Vaskrs? Umesto toga, mnogo je bolje da se na vreme informišu o pravopisnim pravilima, koja su zapravo vrlo jednostavna. Ne bi bilo loše ni da se informišu o tome od kada datira pojam Vasrks, odnosno za koji jezik je vezan, kao i pojam Uskrs. Onda će sve biti mnogo jednostavnije i lakše.
A sada da se vratimo na problematiku koja je vezana za datum određivanja ovog hrišćanskog praznika.
Polemika oko računanja datuma Vaskrsa
Još u polovini drugog veka nove ere je došlo do polemike, koja se odnosila na to kako se računa datum Uskrsa. Osnovni problem je bio u tome što su se Hristovo stradanje, odnosno vaskrsnuće odigrali u vreme kada su Jevreji slavili Pashu, praznik koji slavi izlazak jevrejskog naroda iz ropstva u Starom Egiptu, kojom prilikom ih je izbavio Mojsije, a što je navedeno u Starom zavetu.
Podsećanja radi, hrišćani su u to vreme koristili solarni, odnosno Julijanski kalendar, dok se kalendar koji su koristili Jevreji karakterisao kao lunisolarni.
Solarni kalendar podrazumeva određivanje datuma prema položaju planete Zemlje u toku njene revolucije oko Sunca, dok je lunisolarni kalendar onaj koji se prilikom računanja vremena rukovodio posmatranjem mesečevih mena i doba solarne godine.
Sve to je 154. godine dovelo do polemike između episkopa Smirne, po imenu Polikarp i rimskog episkopa Aniseta.
U vreme kada je održan Prvi crkveni sabor u Nikeji 325. godine, doneta je odluka da svi hrišćani treba da određuju datum Uskrsa, ne obazirući se na metodu koju su koristili Jevreji. Tom prilikom je odlučeno i da nedelja bude dan praznovanja Vaskrsa, jer je upravo u taj dan Isus Hrist i vaskrsnuo, te je stoga nedelja Sveti dan kada ne bi trebalo ništa da se radi.
Kako se računa datum Vaskrsa?
Prva sedmica nakon punog meseca, a nakon prolećne ravndnevice, koja je 20. ili 21. marta. Treba napomenuti da ukoliko prvi uštap, odnosno pun mesec s proleća padne baš u nedelju, onda se za datum Vaskrsa uzima naredna nedelja.
Generalno govoreći, bilo koji dan u periodu od 22. marta pa do 25. aprla može da bude datum Uskrsa, s tim što treba uzeti u obzir i različite kalendare koje Crkve koriste. U tom smislu, u periodu između 4. aprila i 8. maja može da bude Vaskrs u svim Crkvama koje poštuju Julijanski kalendar.
Pravoslavni i katolički Uskrs mogu da padnu u isti dan, a u periodu između 4. i 25. aprila.
Kad je Vaskrs 2023.?
Zanimljivo je pomenuti da je čuveni srpski naučnik Milutin Milanković zaslužan za izradu tabele za računanje Uskrsa prema pravilima julijanskog kalendara.
Uskrs 2023. godine je 9/16. aprila.
Upravo od određivanja datuma Vaskrsa zavise i datumi Velikoj uskršnjeg posta, poznatog i kao Časni post, ali i datumi drugih pokretnih praznika poput Vaznesenja i Duhova. A opet na osnovu toga se određuje i Apostolski ili post Svetih Apostola, odnosno njegovo trajanje.