Po čemu je poznata Đerdapska klisura?

Podeli

Deo granice između teritorije naše zemlje i susedne Rumunije čini i Đerdapska klisura ili jednostavno Đerdap.

Djerdap
Aleksandra K.

U osnovi je sačinjena od tri kotline i četiri klisure, a ono po čemu je poznata Đerdapska klisura jeste da je u pitanju najduža klisura na evropskom tlu, koja je ujedno i najveća. S obzirom na to da se proteže i više od stotinu kilometara u dužinu, ova klisura probojnica važi za najdužu na području cele Evrope.

Smatra se da je termin iz perisjksog jezika Girdap iskorišćen za naziv ove klisure, a slobodno se prevodi kao vir, te u tom smislu predstavlja ono mesto na rečnom toku, koje je naročito opasno.

Izuzev četiri klisure i to Golubačke, Sipske i klisure Kazan, te klisure Gospođin vir ulazi u sastav Đerdapske klisure, kao i:

  • Ljupkovska kotlina
  • Oršavska kotlina
  • Donjomilanovačka kotlina

Zahvaljujući geomorfološkim karakteristikama, Đerdapska klisura je jedna od najimpresivnijih i to ne samo u našoj zemlji, nego i u ovom delu sveta.

Nivo reke Dunav je na pojedinim mestima čak 14 metara ispod nivoa mora, a na području Đerdapa postoje i mesta karakteristična po izuzetno dubokim virovima, koji su poznati i kao takozvani džinovski lonci. Dubina nekih od njih dostiže i više od 80 metara.

Đerdap
Aleksandra K.

Znamenitosti Đerdapske klisure

Kada se uzme u obzir ne samo pozicioniranost Đerdapske klisure, nego i činjenica da njen južni deo teritorijalno pripada Republici Srbiji, a severni deo je na teritoriji susedne Rumunije, jasno je da se radi o fascinantnom mestu. U tom smislu su brojni arheološki ostaci izuzetno značajni, kao i spomenici i ostaci utvrđenja, koji svedoče o dugoj i bogatoj istoriji ovog područja.

Arheološko nalazište Lepenski vir jedno je od najznačajnijih na području Đerdapske klisure, a uz njega i Golubački grad, odnosno tvrđava Golubac, koja je deo Nacionalnog parka Đerdap, jednog od pet nacionalnih parkova Republike Srbije.

Na području Đerdapa nalazi se i Trajanova tabla, koja predstavlja jedan od njenih simbola, isto kao što je nekada njen simbol bio i Trajanov most, koji je na području Đerdapske klisure zvanično otvoren 105. godine. Iako ovaj most više ne postoji, poznato je da je bio korišćen kako bi teritorije današnje Srbije i Rumunije bile spojene, a u to vreme su na tom području postojale rimske provincije Gornja Mezija i Dakija. Poznato je takođe da je most bio dugačak gotovo 1.100 metara, pa ne čudi što je u to vreme bio poznat i kao najduži most na celom svetu.

I mada nema spora da je hidroelektrana Đerdap izuzetno značajna, činjenica je da je zahvaljujući njoj došlo do formiranja akumulacionog Đerdapskog jezera, odnosno do uništenja mnogih izuzetno značajnih lokaliteta na tom području. Izuzev antičkog utvrđenja Livadice, tom prilikom potopljeno je i arheološko nalazište Manastir – Gospođin vir, kao i utvrđenje Ravna, koje je izgrađeno u vreme rimske vladavine tim područjem. Naravno sve to je tek manji deo brojnih arheoloških lokaliteta i značajnih građevina, koje su postojale na području Đerdapa, a koje su tada uništene.

Đerdap
Aleksandra K.

Đerdapska klisura zanimljivosti

  • Sa obe strane Đerdapske klisure nalaze se nacionalni parkovi i to Nacionalni park Đerdap, na strani koja pripada teritoriji Republike Srbije, a nacionalni park Železna vrata na teritoriji koja pripada susednoj Republici Rumuniji.
  • Kotline i klisure koje ulaze u sastav Đerdapske klisure se smenjuju.
  • Najveći broj džinovskih lonaca nalazi se na području klisure Gospođin vir.
  • S obzirom na to da je zvanično izmerena dubina jednog od džinovskih lonaca u klisuri Gospođin vir od čak 82 metra, to ona spada u red najvećih dubina jedne reke na celom svetu.
  • Najuža klisura na području Đerdapa jeste klisura Kazan.
  • Arheološko nalazište Lepenski vir, koje se nalazi na desnoj obali reke Dunav je poznato kao izuzetno značajno nalazište iz perioda mezolita i neolita, a koje je ujedno i jedno od najvećih takve vrste.
  • Takođe na desnoj obali Dunava se nalazi i tvrđava Golubac, odnosno utvrđenje poznato kao Golubački grad.
  • Jedan od najznačajnijih istorijskih spomenika na području Đerdapske klisure jeste i Trajanova tabla, na kojoj se i danas može videti natpis na latinskom jeziku, koji je posvećen jednom od careva Rimskog carstva. Trajanova tabla smeštena je u blizini Kladova, a pristupačna je samo sa Dunava.
  • Iznad Trajanove table nalazi se i pećina, za koju se smatra da potiče iz perioda srednjeg paleolita.
  • U blizini Golupca nalazi se Beg bunar, vodopad koji se obrušava sa visine od 8 do 10 metara. Za njega se vezuju dve legende, a ona koja se češće pominje tiče se nekog turskog bega, koji je živeo na području Golubačke tvrđave i koji je nakon što je pio vodu sa ovog vodopada ozdravio, te otuda i potiče naziv.


Podeli

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *