Iako najstrožiji među svima, uskršnji post se neretko ističe kao obavezan za sve vernike. Traje ukupno 40 dana i to kad počinje uskršnji post se definiše svake godine, prosto zato što se upravlja prema datumu Uskrsa, koji je pokretan Praznik.
Kao i za svaki drugi, tako i za uskršnji post pravila bivaju unapred definisana. Uzevši u obzir da se smatra najstrožijim od svih, to podrazumeva i uzdržavanje od svih namirnica životinjskog porekla, ali i od ulja tokom većeg dela posta.
Uskršnji post 2025. godine
Datum Uskrsa za pravoslavne, ali i katoličke vernike ove godine je 20. april. Kako mu prethodi uskršnji post, koji traje ukupno 40 dana, to je definisano i kad počinje uskršnji post 2025 godine.
Na dan 24. februara počinje takozvani Beli mrs i traje do 2. marta. Poznata i kao Siropusna sedmica ili Bela sedmica, ona prethodi uskršnjem postu. Tokom tih nedelju dana se konzumiraju svi mlečni proizvodi, ali i jaja.
Uskršnji post 2025. godine počinje u ponedeljak 3. marta i traje do dan pred Uskrs, odnosno do Velike Subote, 19. aprila. Zanimljivo je pomenuti da je jedina subota u toku cele godine kada je post obavezan Velika Subota, koja prethodi najradosnijem hrišćanskom Prazniku, vaskrsenju Gospoda našeg Isusa Hrista.
Budući pokretan post, jer se upravlja prema datumu Vaskrsa, uskršnji post 2025 traje od 3. marta do 19. aprila 2025. godine.
Koliko traje uskršnji post?
Zvaničnim crkvenim kalendarom je predviđeno da uskršnji post traje 40 dana. Reč je o postu koji se smatra najstrožijim i najzahtevnijim za vernike.
Uskršnji post podrazumeva obavezu uzdržavanja od namirnica životinjskog porekla, ali i od ulja tokom većeg dela posta. Posebno strogo se preporučuje post tokom prva tri dana.
Kako se posti uskršnji post?
Kada je u pitanju uskršnji post pravila su strogo definisana, kao i za sve ostale. Treba svakako imati na umu da je ovo najstrožiji post od svih. Prethodi mu Bela sedmica, koja podrzaumeva da je dozvoljeno konzumirati kako jaja, tako isto i mlečne proizvode.
Prva tri dana uskršnjeg posta podrazumevaju strog post na vodi. Nije dozvoljeno tokom vaskršnjeg posta konzumirati neke namirnice, s tim što postoje dani kada može doći i do određenih odstupanja.
Tokom vaskršnjeg posta nisu dozvoljene sledeće namirnice:
- meso bilo koje životinje
- sir
- jaja
- mleko
- mlečni proizvodi
- bilo koja hrana koja sadrži životinjske masnoće
- riba
- vino
Što se odstupanja tiče, riba se može tokom uskršnjeg posta konzumirati na dva praznika i to Blagovesti i Cveti.
Dodatna pravila za vaskršnji post:
- Na Mladence se sme konzumirati vino, ali i ulje.
- Strogo treba postiti sredom i petkom posebno, na vodi.
- Uz blagoslov nadležnog sveštenika se može konzumirati ulje, izuzev sredom i petkom.
- Poslednja nedelja uskršnjeg posta podrazumeva izuzetno strog post. Izuzetak je Veliki Četvrtak, kada se mogu konzumirati i ulje, ali i vino.
- Na Veliki Petak se ne konzumira hrana (sem vode) sve do trenutka dok kada se iznosi plaštanica. Posle toga se može pojesti nešto na vodi.
- Velika Subota takođe podrazumeva strogi post.
- Veliki vaskršnji post bi trebalo da bude sproveden uz odobrenje nadležnog sveštenika, odnosno odabranog duhovnika.
- Uskršnji post ne podrazumeva samo uzdržavanje od mrsne hrane, već i post u duhovnom smislu.
Uskršnji post kod katolika
Kao i pravoslavni, tako isto i katolički vernici poštuju uskršnji post. Kod katolika su pravila nešto drugačija, odnosno nazivi praznika. Ove godine pravoslavni i katolički Uskrs padaju u isti dan, 20. aprila.
Uskršnji post kod katolika poznat je kao Korizma i traje takođe 40 dana. U tom periodu se organizuju i svete mise, ali i različiti obredi i proslave. Od grada do grada, odnosno do regiona do regiona se mogu razlikovati uskršnji običaji kod katolika, kao usotalom i kod pravoslavnih vernika.
Korizmeni post počinje sa praznikom koji nosi naziv Pepelnica i traje do uskrsne nedelje. Pepelnica je dan kada počinje uskršnji post kod katolika i podrazumeva da će vernici tokom službe biti posuti pepelom, što je simbol smrtnosti i potrebe da se čovek pokaje. Vernici se toga dana posipaju pepelom i to onim, koji je nastao od grančica maslinovog drveta ili palmi.
Tokom tog čina se obično izgovara jedna od sledećih rečenica:
Obrati se i vjeruj Radosnoj vijesti.
Sjeti se čovječe da si prah i da ćeš se u prah vratiti.
Na dan pepelnice, koji je poznat i kao Čista srijeda je propisan strogi post. Samo tog dana i na Veliki Petak Katolička crkva propisuje to pravilo. Tokom ta dva dana, vernici katoličke veroispovesti uzrasta između 18 i 60 godina imaju obavezu da dobro jedu samo jednom u toku dana.
Svaki vernik ili porodica imaju pravo da tokom posta odluče kojih će se namirnica odreći. U većini slučajeva se odriču konzumiranja mesa, ali se po sopstvenom nahođenju mogu odlučiti da se odreknu i neke druge namirnice. U tom periodu se organizuju i mnogo obredi i ceremonije, u kojima vernici uzimaju učešće. Osnovni cilj svih tih događaja usmeren je na jačanje duha jedne zajednice.
Svakog petka tokom trajanja Korizme bi vernici trebalo da ne konzumiraju meso. Takođe se za sve vernike starije od 14 godina dok traje uskršnji post kod katolika propisuje molitva, ali i činjenje dobrih dela.
Nepisano je pravilo da se svaki vernik tokom tog perioda odrekne nečega što voli. Neko će se odreći mesa, a neko možda duvana ili alkohola. Takođe, neki vernici se mogu odlučiti da tokom trajanja Korizme ne gledaju televiziju ili da dok traje uskršnji post kod katolika neće konzumirati, recimo slatkiše.