Za hemoragijsku groznicu mnogi su čuli, ali se za hantavirus, globalno posmatrano, od skora zna. Iako je u pitanju porodica virusa koja je sveprisutna, sve do nedavnog događaja na kruzeru, nije bilo naročito često reči o ovoj porodici virusa.
I dok na evropskom i tlu Azije uglavnom hantavirus izaziva oboljenje poznato kao hemoragijska groznica, na tlu Južne Amerike je situacija drugačija.
Naime, u ovom trenutku, prema podacima sa sajta Svetske zdravstvene organizacije (WHO), postoji andski virus. Upravo to je i jedini soj hantavirusa za koji je utvrđeno da može da se prenosi, doduše ograničeno, sa jednog čoveka na drugog.
Sa druge strane, na američkom kontinentu generalno, virusi iz ove porodice mogu da budu izuzetno smrtonosni. Zapravo je utvrđeno da hantavirusi u većini slučajeva u tom delu sveta izazivaju tešku respiratornu infekciju, poznatu kao hantavirusni kardiopulmonalni sindrom (HCPS).
Šta je hantavirus?
Najjednostavnije bi bilo reći da su hantavirusi porodica virusa specifična po tome što su usmereni na glodare, koji sui m i domaćini. Međutim, postoje nažalost situacije kada se hantavirus prenosi među ljudima.
Vrlo je važno imati na umu i to da simptomi infkecije ovim virusima i te kako mogu da variraju, a u zavisnosti od toga u kom području se virusna infekcija javila, odnosno u kom delu sveta se čovek njime zarazio.

Kako se prenosi hantavirus?
Glodari se smatraju svojevrsnim prirodnim rezervoarima za porodicu virusa poznatu kao hantavirus. U pitanju je porodica virusa latinskog naziva Hantaviridae. Red kome pripada ta porodica nosi latinski naziv Bunyavirales.
U retkim slučajevima dolazi do prenosa ovog virusa na ljude. U još ređim se hantavirus prenosi sa čoveka na čoveka. Ali nažalost, ipak postoje i takve situacije.
Najčešće se infekcije izazvane virusima iz pomenute porodice javljaju na američkom kontinentu. I to kako u njegovom centralnom, tako isto i u južnom i severnom delu.
U većini slučajeva do zaraze dolazi usled dodira sa urinom glodara koji je prethodno zaražen hantavirusom. Takođe, do infekcije može da dođe i usled dodira sa pljuvačkom glodara, koji su pre toga zaraženi ili, pak putem ujeda, ukoliko do njega eventualno dođe, mada su takvi slučajevi prenosa virusa na čoveka izuzetno retki.
Što se slučajeva prenosa ove infekcije među ljudima tiče, i one su prilično retke. Osim kada je u pitanju andski virus, odnosno andski soj hantavirusa. Ukoliko do prenosa hantavirusa među ljudima ipak dođe, obično je to u ranim fazama bolesti, kako se pretpostavlja. Tada je zapravo hantavirus , kako se pretpostavlja, najlakše i najbrže prenosiv.

Hantavirus simptomi
Period inkubacije može varirati od jedne sedmice do čak oko dva meseca, odnosno osam sedmica nakon kontakta sa zaraženim glodarom ili čovekom.
U zavisnosti od toga koji je virus u pitanju, simptomi mogu biti značajno različiti. Uopšteno govoreći, simptomi hantavirusa su:
- kašalj praćen kratkim i plitkim dahom
- nakupljanje tečnosti u plućima
- pad krvnog pritiska
- određeni poremećaji funkcionisanja krvotoka
- otkazivanje bubrega
- šok organizma
- smrt
Nažalost, hantavirus simptome razvija prilično brzo, tako da i bolest napreduje kod mnogih zaraženih vrlo brzo u većini slučajeva.
Kako se leči hantavirus?
Rana dijagnostika je od ključne važnosti za uspešnost lečenja. Međutim, sama činjenica da su retke situacije u kojima se hantavirus prenosi ne samo na čoveka, nego i među ljudima u značajnoj meri utiče i na proces dijagnostike. Isto tako dijagnostiku značajno otežava i činjenica da simptomi ove infekcije mahom liče na simptome respiratornih infekcija, pa se neretko događa da ne bude data precizna dijagnoza. Sve to dovodi i do slabije uspešnosti lečenja zaraženih.
U zavisnosti od toga koji je tip virusa u pitanju, ne samo da zavise i simptomi i stopa smrtnosti, nego se određuje se i tretman.
Generalno govoreći, ne postoji specifična terapija. Pažljivo i kontinuirano praćenje stanja pacijenta za koga se smatra da je zaražen hantavirusom, uz neophodnu bolničku negu, mogu da utiču na smanjenje smrtnosti.
Izuzev praćenja stanja pacijenta, od ključne važnosti za sprečavanje i prenosa ovog virusa na čoveka i njegovo eventualno širenje, jeste prevencija, koja zapravo igra ključnu ulogu.
Kadkakozasto.com / B.A.
