Zašto je Iran napao Izrael?

Podeli

Bliskoistočni sukobi su oduvek bili složeni, sa duboko usađenim političkim, religijskim i etničkim napetostima. U proteklim mesecima, regija je postala poprište intenzivnih borbi između Izraela i Palestinaca, sa mnogim drugim regionalnim igračima koji se uključuju u sukob.

Zašto je Iran napao Izrael?
Ilustracija: KKZ

Ukoliko vas zanima detaljno tema, pročitajte: Kako i zašto je nastao Izrael?

Rat između Izraela i Palestine, uloga Hamasa i Irana

Sukob između Izraela i Palestine traje decenijama i obeežen je stalnim napetostima, nasiljem i krvoprolićem. Uzrok ovog sukoba leži u teritorijalnim, nacionalnim i religijskim sporovima između izraelskih Jevreja i palestinskih Arapa.

Više o tome: Kada je počeo sukob Izraela i Palestine?

Militantna palestinska organizacija Hamas osnovana je sa ciljem borbe protiv izraelske okupacije i uspostavljanja palestinske države. Ova organizacija se često koristi nasiljem i terorizmom kako bi postigla svoje ciljeve, što je godinama dodatno pogoršavalo tenzije između Izraela i Palestine.

Iran je poznat po svojoj podršci raznim anti-izraelskim grupacijama u regiji, uključujući i Hamas. Teheran pruža finansijsku i vojnu podršku Hamasu u njihovoj borbi protiv Izraela. Iran vidi Izrael kao neprijatelja i protivnika svojih interesa na Bliskom istoku, posebno u kontekstu sukoba između Irana i Sjedinjenih Američkih Država.

Iran je napao Izreal

U kontekstu eskalirajućih tenzija između Irana i SAD-a, te podrške Irana anti-izraelskim grupama kao što su Hamas i Hezbollah, po mnogima je očekivano da je Iran izvršio napad na Izrael. SAD je čvrsti saveznik Izraela, a Iran smatra Izrael neprijateljem svojih interesa na Bliskom istoku.

Sukob zvaničnog Izraela i Hamasa koji je doveo do ogromnog krvolopolića u Palestini, kao i otvorena podrška zvaničnog Vašingtona Tel Avivu, dovela je do toga da Iran odlučno napadne Izrael. Iran ovim korakom pokazuje svoj cilj, a to je jačanje svoje pozicije i uticaja na Bliskom istoku, ali želi da ukaže i na to da neće mirno gledati na američku prisutnost i politiku u regiji.


Podeli

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *